Kako se farme kokoši bore s pilećim gnojem?

Pileći gnojje dobro organsko gnojivo, ali s popularizacijom hemijskih gnojiva, sve manje uzgajivača će koristiti organska gnojiva.

Što je veći broj i obim pilećih farmi, to je manje ljudi kojima je potreban pileći gnoj, to je više i više pilećeg gnoja, promjena i rast pilećeg gnoja, sada se može reći da je pileći gnoj glavobolja za sve pileće farme.

Iako je pileći gnoj relativno visokokvalitetno organsko gnojivo, ne može se direktno primijeniti bez fermentacije. Kada se pileći gnoj primjenjuje direktno na tlo, on će fermentirati direktno u tlu, a toplina koja se stvara tokom fermentacije utjecat će na usjeve. Rast sadnica voća će spaliti korijenje usjeva, što se naziva spaljivanje korijena.

 U prošlosti su neki ljudi koristili pileći gnoj kao hranu za stoku, svinje itd., ali to je bilo i zbog složenog procesa. Teško ga je koristiti u velikim razmjerima; neki ljudi ga i suše, ali sušenje pilećeg gnoja troši previše energije, troškovi su previsoki i nije model održivog razvoja.

Nakon dugogodišnje prakse ljudi,fermentacija pilećeg gnojaje još uvijek relativno izvodljiva metoda. Fermentacija pilećeg gnoja se dijeli na tradicionalnu fermentaciju i brzu mikrobnu fermentaciju.

1. Tradicionalna fermentacija

Tradicionalna fermentacija traje dugo, obično 1 do 3 mjeseca. Osim toga, okolni smrad je neugodan, komarci i muhe se razmnožavaju u velikom broju, a zagađenje okoliša je vrlo ozbiljno.

Kada je pileći gnoj vlažan, potrebno ga je dopuniti, a to zahtijeva više radne snage.

U procesu fermentacije, relativno je primitivna metoda korištenje mašine za grabljanje za okretanje grablja.

 Iako je ulaganje u opremu za tradicionalnu fermentaciju relativno nisko, troškovi korištenja tradicionalne fermentacije za preradu 1 tone pilećeg gnoja su također relativno visoki s obzirom na trenutno visoke troškove rada, a tradicionalna fermentacija će u budućnosti biti eliminirana.

 2. Brza mikrobna fermentacija

Brza fermentacija mikroorganizama razgrađuje složenu organsku materiju na jednostavnu organsku materiju, a također razgrađuje organsku materiju na složenije organske materije. To je kontinuirana degradacija i raspadanje organske materije sve dok se ne razloži na organsko gnojivo koje se može koristiti za korištenje na zemljištu.

Mineralizacija organske materije obezbjeđuje hranjive tvari za mikroorganizme, proizvodi više ugljičnog dioksida, vode i drugih hranjivih tvari, ubrzava brzinu razgradnje i oslobađa mnogo topline. Stoga je brzina fermentacije vrlo brza. Općenito, potrebno je samo oko sedmicu dana da se pileći gnoj pređe na organsko gnojivo.

 Princip brze mikrobne fermentacije je sljedeći: biomasa se brzo reprodukuje i brzo razgrađuje na odgovarajućoj temperaturi i u vrlo pogodnom okruženju. Općenito, u rasponu od 45 do 70 stepeni, metabolizam mikroba koji potiču rast je vrlo brz, a istovremeno se ubijaju bakterije i štetne tvari u izmetu.

U relativno zatvorenom malom okruženju, mikroorganizmi mogu nastaviti fermentirati, a pileći gnoj se može brzo pretvoriti u organsko gnojivo samo kroz normalne procese hranjenja, proizvodnje i izlaza.

Pileći gnoj tretiran brzom fermentacijom mikroorganizama nema miris, a sadržaj vode je samo oko 30%.

Štaviše, brza fermentacija mikroorganizama može potpuno tretirati štetne gasove, a zatim ih ispustiti, te nema smisla zagađivati okolinu.

Korištenje metode brze fermentacije mikroorganizama može poboljšati okruženje za uzgoj i povećati efikasnost proizvodnje. Dobiveni sušeni pileći gnoj je visokokvalitetno gnojivo za zelenu hranu i organske proizvode.